Što je krivulja zaboravljanja i zašto uništava tvoju edukaciju
Završila si edukaciju. Polaznici su bili zadovoljni, javili su se prve povratne informacije, ankete pune zvjezdica… Tjedan dana kasnije ti netko od njih napiše: “Možeš li me podsjetiti što si ono rekla za…” I ti se uhvatiš za glavu jer si baš o tome pričala 20 minuta. Nije problem u tebi. Nije problem u polazniku. Problem se zove krivulja zaboravljanja.
U ovom postu ti objašnjavam što je krivulja zaboravljanja, zašto se događa svakom polazniku (i tebi i meni) i što kao edukator možeš napraviti da tvoj trud ne završi u ladici nakon tri dana.
- Što je krivulja zaboravljanja
- Tko je Hermann Ebbinghaus i zašto ga moramo spomenuti
- Kako krivulja zaboravljanja izgleda u praksi
- Zašto je ovo problem baš za edukatore odraslih
- Što možeš napraviti: 6 strategija koje rade protiv krivulje
- Što ako provodiš online edukaciju
- Mali kontrolni popis prije iduće edukacije
Što je krivulja zaboravljanja
Krivulja zaboravljanja je grafički prikaz toga koliko brzo zaboravljamo nove informacije ako ih ne ponavljamo. Najveći pad pamćenja događa se odmah nakon učenja. Ne tjednima kasnije, kao što većina ljudi misli, nego već u prvih nekoliko sati i prvog dana.
Zamisli da si polaznicu naučila novu tehniku za gel-lakiranje. Ako tu tehniku ne ponovi do sljedećeg dana, do kraja tjedna sjećat će se otprilike onoga što stane na pola posjetnice. Sve ostalo, koliko god si dobro objasnila, nestalo je.
Ključna stvar koju ovdje treba zapamtiti: pad nije linearan. Mozak ne zaboravlja “malo po malo svaki dan”. Pad je strm na početku i zatim usporava. Što znači da je prozor u kojem moraš nešto napraviti zapravo vrlo uzak.
Tko je Hermann Ebbinghaus i zašto ga moramo spomenuti
Njemački psiholog Hermann Ebbinghaus krajem 19. stoljeća sam je na sebi proveo pokuse pamćenja. Učio je liste besmislenih slogova (tipa “ZOF”, “BAK”, “WID”) i mjerio koliko ih se sjeća nakon različitih vremenskih razmaka. Rezultate je objavio 1885. u djelu Über das Gedächtnis.
Njegovi nalazi vrijede i danas i temelj su mnogim metodama učenja koje vjerojatno već koristiš a da to ne znaš:
- aplikacije za učenje jezika (Duolingo, Memrise…)
- kartice za učenje (flashcards) i alati poput Ankija
- raspored ponavljanja u školskim sustavima pa i
- način na koji se trenira osoblje u korporacijama…
Sve to vuče korijene iz Ebbinghausovih besmislenih slogova.
Drugim riječima: ono što ti planiraš s polaznicama ima 140 godina znanstvene podloge. Iskoristi je.
Kako krivulja zaboravljanja izgleda u praksi
Bez obzira na to u kojoj si niši, krivulja zaboravljanja izgleda otprilike isto. Evo nekoliko scena iz različitih edukacija (javi mi se ako se ne prepoznaš u barem jednoj…)
- Polaznica je jučer naučila redoslijed pripreme nokta za gel-lak. Sutra na prvoj klijentici staje, ne može se sjetiti treba li prvo dehidrator pa primer ili obrnuto. Ona to znanje stvarno jest imala. Ali je imala 24 sata i nije ga koristila.
- Na tečaju za make-up artista polaznica je vidjela četiri tehnike rastapanja sjenila. Doma pred ogledalom sjeti se samo jedne, i to one koju je već koristila prije tečaja.
- Na knjigovodstvenom webinaru o izmjenama u poreznim propisima sve je bilo jasno. Tjedan dana kasnije, kad mora primijeniti, polaznik mora ponovno gledati snimku jer mu se konkretni rokovi miješaju.
- Na radionici o izradi sadržaja polaznica je čula za koncept “hook-a”. Razumije ga, ali kad sjedne pisati objavu, vraća se na svoje stare šablone.
- Na predavanju o postavljanju granica polaznica (majka) čula je tri konkretne rečenice. U situaciji s djetetom u dućanu sjeti se samo da je “nešto trebala drugačije reći”.
- Polaznica tečaja heklanja je naučila novi bod, gledala je pet puta kako ga radiš. Doma na kauču gleda klupko vune kao da ga vidi prvi put u životu.
Što je važno reći: ovo nije znak da je tvoja edukacija loša. To je znak da je polaznikov mozak normalan. Ali je istovremeno znak da nešto u sustavu nedostaje, nešto što bi to znanje zadržalo dulje od 24 sata.
Zašto je ovo problem baš za edukatore odraslih
Dolazimo na onaj dio koji nitko ne voli čuti, ali moramo. Krivulja zaboravljanja nije samo akademski zanimljivost. Ima tri vrlo praktične posljedice za tebe kao edukatora.
Posljedica 1: utječe na reputaciju tvoje edukacije
Polaznici koji zaborave sadržaje tvoje edukacije neće sami sebi reći: “Imam loše pamćenje”. Reći će: “Edukacija mi nije puno donijela”. Reći će: “Ne znam, valjda mi nije sjelo…”. I, najgore, ne će te preporučiti dalje, ne zato što si bila loša, nego zato što stvarni rezultat u njihovom radu nije ostao.
Posljedica 2: ruši transformaciju koju si obećala
Ako prodaješ rezultat (a vjerojatno prodaješ, jer to je ono što odrasli kupuju), a polaznica zaboravi pola sadržaja, rezultata jednostavno nema. “Nakon ove radionice samostalno izrađuješ objave” postaje “Nakon ove radionice znaš da nešto trebaš drugačije”. To se vraća kao razočaranje, povrati novca ili tihi nestanak s tvoje liste…
Posljedica 3: gasi tvoju motivaciju
Uložiš tjedne u pripremu jedne edukacije. Polaznici odu i ne čuješ ih više. S vremenom dobiješ osjećaj “za što sam se ja trudila” i počneš ulaziti u nove edukacije s manje žara. Krivulja zaboravljanja, ako je ne adresiraš, dugoročno gasi i edukatora i polaznika.
Dobre vijesti: postoje konkretne stvari koje možeš napraviti. Idu odmah ispod.
Što možeš napraviti:
6 strategija koje rade protiv krivulje
Ove strategije su provjerene i primjenjive bez obzira na to što kao edukator radiš.
Ne moraš implementirati sve, počni s jednom-dvije i nadograđuj…
1. Razmaknuto ponavljanje
Umjesto da sav sadržaj ide u jedan dan, planiraj ponavljanje npr. 1., 3., 7. i 30. dan.
Konkretno za tebe: nakon edukacije pošalji polaznicama tri kratka e-maila s podsjetnicima u tim razmacima. Ne moraju biti dugi, jedan paragraf, jedna ključna ideja, jedno pitanje za razmišljanje. To je deset minuta tvog rada koje produžuju život edukacije za mjesec dana.
2. Aktivno prizivanje umjesto pasivnog ponavljanja
Razlika je golema između: “Pročitajte materijale ponovno” i “Sjetite se tri koraka koje smo prošle”. Drugo zapravo gradi pamćenje, prvo samo daje iluziju učenja.
Konkretno: na kraju modula umjesto sažetka, postavi tri kratka pitanja na koja polaznica mora odgovoriti svojim riječima. Ne pitanja s ponuđenim odgovorima, nego pitanja za koja mora kopati po glavi.
3. Praktična primjena unutar 24 sata
Sve što polaznik napravi samostalno u prva 24 sata drastično bolje pamti. Mozak razlikuje “čula sam” od “napravila sam” i drugo se mnogo dulje zadržava.
Konkretno: zadaj malu zadaću za sutra. “Do sutra unesi jedan ulazni račun po novom modelu” ili “Do sutra fotografiraj sebe s jednom od četiriju tehnika” ili “Do sutra do 18h objavi jednu objavu po pravilu koje smo prošle”. Mali zadatak, jasan rok.
4. Sažeci u različitim formatima
Isti sadržaj u tekstu, vizualu i audio formatu pomaže različitim stilovima učenja i jača pamćenje kroz više kanala.
Konkretno: nakon edukacije pošalji jednostranični PDF cheat sheet plus glasovnu poruku od dvije minute s najvažnijim zaključkom. Polaznice koje vole čitati otvorit će PDF, one koje vole slušati pustit će snimku u autu.
5. Povezivanje s onim što polaznici već znaju
Mozak puno bolje pamti informacije koje kače za nešto poznato. Nova informacija sama je teška, ali nadogradnja na postojeću prolazi mnogo lakše.
Konkretno: kad uvodiš novu tehniku, počni sa: “Sjećate li se kako smo prije radile X? Sad ćemo nadograditi tako što…” ili “Ovo radi po istom principu kao Y, samo s malom razlikom…”. Ne uvodimo nikad nešto novo potpuno u zraku. Uvijek pronađi kuku.
6. Mala zajednica nakon edukacije
Privatna grupa, povremeni Q&A, mjesečni live, svaka dodatna interakcija s gradivom usporava krivulju. Polaznice koje nakon edukacije razgovaraju o sadržaju, pamte ga dulje od onih koje odu i nestanu.
Konkretno: tridesetdnevni follow-up u zatvorenoj grupi gdje polaznice jednom tjedno dijele što su primijenile. Ne mora biti svakodnevna aktivnost, dovoljan je ritam
Što ako provodiš online edukaciju
Online edukacije imaju i prednost i nedostatak kad je u pitanju krivulja zaboravljanja.
Nedostatak: polaznik je sam, lakše skreće pažnju, manje je uronjen u iskustvo nego uživo. Pet minuta nakon edukacije već je odgovarao na poruke ili radio shopping listu. Krivulja zaboravljanja kreće dok je još logiran.
Prednost: u online okruženju sve možeš ponovno servirati: snimke, dokumenti, automatizirani podsjetnici, ugrađeni kvizovi… Tehnologija ti omogućava da krivulju tučeš sustavno, bez da svaki put radiš novi posao.
Tri konkretna prijedloga za online edukatore:
- Modularni format. Umjesto jednog dugog snimka od dva sata, šest snimaka od dvadeset minuta. Manji zalogaji znače manje zaboravljanja po komadu.
- Ugrađena pitanja unutar lekcija. Gotovo svi alati za online edukacije to omogućavaju. Pitanje svakih nekoliko minuta budi pažnju i tjera mozak da radi, a ne da samo gleda.
- Automatska email sekvenca. Tri ili četiri e-maila nakon edukacije, s pitanjima tipa: “Što si od ovoga već primijenila?” ili “Koja od strategija ti je bila najjasnija?”. Polaznica koja odgovori – pamti. Polaznica koja ne odgovori – barem se podsjeti.
Ako te zanima tehnički aspekt online edukacija, čitaj i “Niste tehnički stručnjak? Vaša prva online edukacija je nadohvat ruke”. A ako želiš znato više metodički o kreiranju edukacije pogledaj povremeno na edukacija-mbassist.com je li otvorena nova prijava za live edukaciju ili je stavljena neka nova edukacija za samostano učenje.
Mali kontrolni popis prije iduće edukacije
Prođi ovih šest točaka prije nego što počneš sa svojom idućom edukacijom. Ako na bilo koju odgovoriš s “ne”, imaš konkretnu stvar za poboljšati.
Ne treba ti sve odjednom.
Većina edukatora ne kreće od savršenog sustava. Kreće od jedne male promjene koja s vremenom postane navika. Odaberi točku koja ti se čini najlakšom za uvesti u sljedeću edukaciju i ostavi ostale za kasnije (možeš si spremiti listu negdje kao podsjetnik).
Kad ta jedna stvar postane dio tvoje rutine (a postat će brže nego što misliš), vraćaš se na popis i biraš sljedeću.
Tako se gradi metodički utemeljena edukacija: ne s revolucijom, nego s redovitim malim koracima.
Krivulja zaboravljanja nije neprijatelj, nego činjenica. Krivulja zaboravljanja nije nešto što možeš isključiti. Ne nudiš lošu uslugu kao edukator zato što polaznici nisu zapamtili sve (i ne mogu, jer tako mozak radi).
Ali ako ne planiraš protiv krivulje, sav trud koji uložiš u edukaciju živi u polaznikovoj glavi kraće nego što zaslužuje. Kad jednom složiš sustav – sažetak plus ponavljanje plus zadaća plus follow-up – on ti postane dio svake edukacije. Ne radiš ga ispočetka, ne razmišljaš o njemu, on jednostavno postoji. A polaznici dobivaju ono za što su platili: stvarni rezultat koji traje.
Ako ste samostalni edukator kojemu treba tehnička podrška i misliš da bih ti baš ja mogla pomoći prilikom pripreme, metodičke ili tehničke – slobodno me kontaktiraj putem kontakt forme ili mi pošalji e-mail na martina@mbassist.hr.
Sretno s održavanjem edukacije!